Bokobran
Dobijajte mjesečna obavještenja
postanite pravi Bokobranac!
Održana dvodnevna manifestacija sa ciljem isticanja nužnosti zaštite kulturnog pejzaža Boke
Kamenje spoticanja

U organizaciji partnera na projektu StroNGO- NVO Naša akcija iz Kotora i KZU Napredak Gornja Lastva iz Tivta i Inicijative Bokobran, koju je podržala Opština Kotor, održan je “Vikend u znaku nasljeđa”- dvodnevna manifestacija, sa fokusom na graditeljsko, posebno arheološko nasljeđe i mobilisanje zajednice u prepoznavanju, zaštiti i valorizaciji kulturnog pejzaža.

NVO „Naša akcija" i KZU„Napredak" Gornja Lastva iz Tivta prepoznali su da su aktivnosti Bokobrana, kao inicijative koja za cilj ima postati platforma za saradnju u cilju zaštite i razvojne valorizacije nasljeđa Boke Kotorske, na tragu glavnog cilja IPA Society Facility Montenegro 2014 projekta StroNGO pod pokroviteljstvom Delegacije EU - da doprinese razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj.

Dok je subota u Kotoru bila rezervisana za naučno-stručnu konferenciju “Arheološki predio Boke Kotorske- KAMENJE SPOTICANJA”, nedjelja u Gornjoj Lastvi protekla je u znaku rada sa mladima kroz program Nasljeđe za mlade.

Konferenciju u Palati Bizanti zvanično je otvorio kotorski arhitekta i neumorni borac za očuvanje bokeškog identiteta, predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice Aleksandar Dender. Pozdravio je aktivnosti organizatora istakavši da je, zbog sveprisutne ugroženosti naše kulturne baštine, izuzetno značajno udružiti snage i suprotstaviti se devastacijama kojih smo svjedoci iz dana u dan:

,,Arheološki lokaliteti nisu samo spomenici kulture ili gomila kamenja, kao što mnogi smatraju, tu su simbolički u zemlji naši korijeni, dio našeg identiteta, nasljeđa, dokaz da nismo od juče. Nasljeđe spada među najvažnije načine izražavanja identiteta u današnjem svijetu koji teži globalizaciji i homogenizaciji, koje dovode do ujednačavanja kultura, jezika i običaja, ali i do ujednačavanja specifičnosti mjesta, a ponekad i do njihovog brisanja", poručio je Dender, istakavši značaj zalaganja Inicijative Bokobran. “Tek kada se razvije svijest kod većine građana da je naša kulturna baština ugrožena, može se očekivati reakcija. Postoji velika odgovornost nas i našeg vremena prema istorijskom kulturnom nasljeđu i zbog toga su ovakve akcije, kao što ih vodi Inicijativa Bokobran, svrsishodne i neophodne. Kada se radi očuvanju nasljeđa, svi bez razlike bi trebalo da budemo bokobrani”- zaključio je Dender.

O kulturnom pejzažu s naglaskom na izazove zaštite, kao prvi panelist, govorila je arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović (Expeditio). Osim definisanja pojma i klasifikacije kulturnih pejzaža, ukazala je kako na međunarodne konvencije koje definišu ovu oblast, tako i na obaveze koje proističu iz našeg Zakona o kulturnim dobrima. Iako je legislativa decidna, u Crnoj Gori još uvijek ni jedan prostor nije zaštićen u kategoriji kulturnog pejzaža, kao jedinstvenog spoja prirode i antropogenih faktora. Prikazujući brojne primjere megalomanskih zahvata u prostoru, koji su nepovratno ugrozili jedinstveni kulturni pejzaž Boke, Kapetanovićeva je istakla da su marginalizacija struke, podilaženje privatnim interesima, nipodaštavanje vrijednog graditeljskog i prirodnog nasljeđa, procesi koji oduzimaju mogućnosti za održivi razvoj područja koje za to ima vrijedne prirodne i kulturne potencijale.

Presjek hronologije i klasifikaciju arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske prezentirao arheolog mr Jovan Martinović.

„Iako prostor Boke duže od dva vijeka privlači pažnju svjetske arheološke nauke, bilo bi potrebno puno vremena za stvaranje jasnije slike o distribuciji arheoloških lokaliteta na ovom području. Pionirski projekat 'Sistematskog arheološkog rekognosciranja teritorije SR Crne Gore', sprovedenog osamdesetih godina prošlog vijeka, predstavlja prvu sistemsku studiju koja donosi do sada jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske. Ova studija još uvjek predstavlja temeljni okvir zaštite arheološkog nasljeđa Boke", istakao je Martinović. Po njegovim riječima, arheologija je kao nauka mnogo puta zanemarena prilikom intervencija u prostoru, koje su nas nepovratno lišile vrijednih artefakata daleke prošlosti, a ta se marginalizacija nastavlja i danas.

Mr Vilma Kovačević govorila je o višedecenijskim terenskim istraživanjima i evidentiranju arheoloških lokaliteta Boke Kotorske, sa posebnim osvrtom na prošlogodišnji obilazak područja Tivta u svrhu izrade Elaborata arheoloških lokaliteta Opštine Tivat. Po njenim riječima, ovaj poduhvat teško bi bio moguć bez terenske pomoći pasioniranog istraživača prošlosti Tivta, Dragana Rajčevića, koji, po rijećima mr Miloša Petričevića, poznaje situaciju na terenu svoga grada bolje od svih autoriteta struke. Rajčević je, kao učesnik konferencije, govorio je o arheološkom nasljeđu u tivatskoj opštini, sa fokusom na rimski period.

„Rimski lokaliteti na području opštine Tivat do sada su evidentni u nešto manjem broju u odnosu na praistorijske lokalitete. Mnogi od njih još uvjek su nedovoljno istraženi ili su manje poznati arheološkoj javnosti. Područje Tivta dugo je izvan interesovanja arheološke nauke jer je arheologija prije svega bila zainteresovana za one lokalitete u Boki o kojima su svjedočili pisani izvori, a to su u prvom redu Risinijum i još uvjek neubicirani Agruvijum", naglasio je Rajčević, koji je posebno zainteresovan za rimske mostove u Soliotskom polju, za koje tek treba da se izvrše opsežnija istraživanja.

Analizirajući stanje arheoloških lokaliteta na području Boke, mr Miloš Petričević (Bokobran) ukazuje na nepotpunu evidenciju aktuelne Arheloške karte Crne Gore, te neuspjelo usklađivanje s prethodnim istraživanjima:

„Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke i njenog bližeg zaleđa, projekat „Arheološka karta Crne Gore" imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta. Nažalost, ovaj projekat nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, nedostatak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke ostala je nepromijenjena", zaključio je Petričević, aktivist Bokobrana koji kroz rad na doktorskoj tezi analizira arheološki predio Grblja i Luštice. Ova građanska inicijativa može se pohvaliti obezbjeđivanjem statusa prethodne zaštite lokalitetu Straišće u uvali Mirišta, ali i još trima prijavama za ugrožavanje i devastaciju arheoloških lokaliteta na navedenom području.

Konferencija u Kotoru imala je za cilj, osim analize prethodnih aktivnosti i prikaza aktuelnog stanja, ponuditi odgovore kako dalje, te ukazati na nužnost uključivanja najšire zajednice na zaštiti kulturnog pejzaža. U tom smislu, izuzetno je značajno učešće Filipa Bubala, jednog od osnivača i vrijednog aktiviste hrvatske udruge 4 Grada Dragodid, najzaslužnije za činjenicu da suhozidno nasljeđe u susjednoj zemlji uživa status integralne zaštite, što ih preporučuje da danas budu koaplikant prema Komitetu UNESCO za zaštitu umijeća zidanja u suho kao nematerijalne kulturne baštine Mediterana. Dragodid je pokrenula mala grupa entuzijasta, koja svoj uspjeh duguje širokoj mobilizaciji volontera i brojnim aktikulisanim akcijama na terenu, koje se u Hrvatskoj sve uspješnije integrišu u zaštitu. Osim podizanja svijesti o značaju očuvanja i obnove suhozidne baštine, Dragodid je uspio da uvjeri sve dionike da je briga o nasljeđu neophodna sastavnica razvoja, pa brojni sajtovi na kojima su radili danas generišu profit za zajednice koje ih nastanjuju.

Neophodna je sinergija svih dionika, pri čemu je izuzetno važno uključivanje svih nadležnih institucija. Primjere saradnje na revitalizaciji nasljeđa predstavio je arhitekta Vuk Čvoro iz NVO Sinergija Herceg-Novi govoreći o radionicama i školi restauracije, realizovanim u Herceg-Novom u protekle dvije godine. Kroz ove pozitivne domaće primjere naglašena je važnost interakcije među različitim akterima i korisnicima kulturnog krajolika.

Dok je prvi dan manifestacije bio otvoren za zainteresovanu javnost, program je drugog dana fokusiran na edukaciju, radnu aktivnost i osvjećivanje mladih, te nazvan „Nasljeđe za mlade".

Nakon obilaska sela u društvu aktivista KZU Napredak, za 20-ak volontera NVO Naša akcija organizovana je cjelodnevna radionica, koja se sastojala iz terenskog rada i okruglog stola na temu značaja očuvanja i potencijala nasljeđa.

Jedno od najbolje očuvanih gornjih sela na Vrmcu- Gornja Lastva, i pored činjenice da je velikim dijelom obrasla u makiju, nudi uvid u nekadašnji život sela, prije svega kroz obnovljene društvene sadržaje, kakav je seoski mlin. Mladi su poželjeli da se mlin stavi u funkciju, zainteresovani za tradicionalni način proizvodnje maslinovog ulja, koji je hranio Boku naših predaka, što će vjerovatno biti realizovano prezentacijom koju će partnerske organizacije na projektu StroNGO organizovati početkom naredne godine. Zbog velikog interesovanja mladih za brojne detalje graditeljskog nasljeđa, obilazak sela potrajao je duže od planiranog, pa ih je Filip Bubalo sa nestrpljenjem očekivao kako bi im prenio osnove suhozidanja, za što su opredijeljene dvije međe u različitim djelovima sela.

Nagib zida mora biti prema unutra, svaki kamen mora imati oslonac u barem trima tačkama, temeljno kamenje mora biti većega formata, a svaki kamen ima svoje mjesto u suhozidu, samo ga treba pronaći, tumačio je Filip prije nego će se pristupiti rušenju dijela međe koji se želi prezidati. To je, kako je istakao, najbolji način obnove, koji osigurava dobro obavljen posao. Najuputnije je da se za obnovu uzima lokalni kamen, a Gornjolastovljani se još sjećaju pozicija odakle je vađen kamen.

Vrijedni, posvećeni, mladi su i u terenskom radu i na okruglom stolu, koji je moderirala predsjednica Naše akcije, Patricia Pobrić, pokazali visok stepen zainteresovanosti i osvještenosti. U razgovoru sa arhitekticama Marijom Nikolić (KZU Napredak) i Aleksandrom Kapetanović, te Filipom Bubalom, istakli su da se ne trebamo fokusirati isključivo na turizam, da je ruralni razvoj preduslov kompletnog razvoja, da na selo treba vratiti djelatnosti i insistirati na lokalnoj tradiciji. Mladima predstoji i zadatak. Kako dolaze iz različitih krajeva Crne Gore, po povratku doma pozvani su da identifikuju vrijednosti vlastitih kulturnih pejzaža, potraže neke neprepoznate vrijedne primjere graditeljskog nasljeđa, te prepoznaju aktivnosti koje će pomoći njihovim zajednicama.

Za arheološki predio Boke Kotorske, zaista je pregršt „kamenja spoticanja“, ali postoji i iskrena volja da se iznađe put kako bi najstariji graditeljski slojevi, kojima obiluje cijela Boka, dobili adekvatan tretman i nužnu zaštitu. Neophodna je sinergija entuzijasta građana, struke, institucija, kako bismo prepoznali vrijednosti kulturnog pejzaža i insistirali na zaštiti svih vrijednih sastavnica tog prostora- pa i onom nastarijem sloju graditeljskog nasljeđa, koji je, osim za nauku, značajan i za identitet zajednice, te vrijedan resurs za njen ekonomski razvoj. Činjenica da to prepoznaju mladi daje nadu da će uskoro toga postati svjesna kompletna zajednica, te da ćemo uspjeti sačuvati ono što još uvijek odolijeva stihiji današnjice.

 

herceg novi cool

Sva prava zadržana. © Bokobran.