Bokobran
Dobijajte mjesečna obavještenja
postanite pravi Bokobranac!
Sve što kao pogonski izvor koristi fosilno gorivo u izvjesnoj mjeri nužno zagađuje vazduh

Da se, odmah na početku, razumijemo- "Bokobran" nije slijep i neosjetljiv na komercijalni aspekt života i nije protiv istog; veoma dobro znamo da je turizam ovdje primarna grana privrede i da se od nečega moraju prihodovati novčana sredstva kako bi se obezbijedio kontinuitet postojanja. Imali smo sastanak sa predstavnicima Opštine Kotor, na kojem su isti izrazili spremnost i volju da se situacija promijeni nabolje.

Sve što kao pogonski izvor koristi fosilno gorivo u izvjesnoj mjeri nužno zagađuje vazduh. Kruzeri, pak, koriste normalnu i tešku naftu. Bili smo svjedoci da se nekoliko puta nad Kotorskim zalivom nadvio oblak i onda kad nije bilo ni daška vjetra. Taj oblak je najvjerovatnije nastao kao posljedica upotrebe teške nafte na pojedinim kruzerima.

Kruzeri zagadjuju

Zašto kruzeri koriste tešku naftu? Zato što je veoma jeftina. A što se nalazi u tom oblaku dima? Carbon dioxide, Methane, Nitrous oxide, Hydrofluorocarbons, Pefluocarbons i Sulfur hexafluoride. Ovi gasovi su inače poznati po tome što proizvode efekat staklene bašte.

Da li kruzeri mogu zagaditi okolinu i na neki drugi način? Da. I to, nažalost, redovno rade- preko balastnih voda, ispuštanjem tečnosti za rashlađivanje uređaja ( Polychlorinated biphenyl), sidrenjem, korišćenjem boutrastera za manovru i na druge načine.

Da li zagadjenje utiče na zdravlje ljudi? Da, naravno da utiče. Izduvni gasovi su veoma štetni, pogotovo sumpor kojim je bogata teška nafta. U Italiji u gradu Civitavecchia su vršili istraživanja vazduha. Pokazalo se da je rizik od raznih oboljenja povećan u značajnoj mjeri u radijusu 500 metara od luke. A ta luka se nalazi na otvorenom moru dok je naš Kotor zatvoren brdima sa svih strana.

Ova problematika regulisana je sa više međunarodnih konvencija, kojih je naša zemlja potpisnik. Sa aspekta našeg interesovanja, najznačajnije su Konvencija o sprečavanju zagađenja sa brodova (MARPOL) i Konvencija o balastnim vodama (BWM). Postoje i dodatni propisi, npr. propisi EU, koji regulišu koje vrste goriva brodovi moraju koristiti u određenim područjima, specijalne zone i sl. Evidentni su rizici u vezi sa potencijalnim narušavanjem prirodne okoline i same bezbjednosti plovidbe i sidrišta velikih putničkih brodova- kruzera.

Iako je Crna Gora prihvatila sve ključne konvencije i protokole IMO-a- a s tim u vezi i prava i obaveze koje iz toga proizlaze u pogledu sigurnosti, kao i međunarodnu konvenciju o sprečavanju zagađenja mora sa brodova (MARPOL)- očito je da nadležni državni organi rade veoma malo ili gotovo ništa po pitanjima sigurnosti i zaštite okoline. Dakle, ono što nam nedostaje je adekvatna implementacija međunarodnih propisa po ovim pitanjima. Treba zajedno- sa svim zainteresovanim subjektima- raditi na tome da se štetni uticaj na životnu sredinu svede na najmanju moguću mjeru.

herceg novi cool

Sva prava zadržana. © Bokobran.